Komunalni otpad od 1977. godine zbrinjava komunalno društvo Moslavina d.o.o. Kutina koje svoju djelatnost obavlja na području Grada Kutine, te općina Popovača i Velika Ludina.
Odlagalište komunalnog otpada Grada Kutine nalazi se na području samog grada i smješteno je na oko 1 kilometar južno od autoceste Zagreb – Lipovac. Smješteno je unutar Parka prirode Lonjsko polje, ali ne u vodozaštitnom području, na zemljištu veličine 505 m x225 m. Omeđeno je individualnim poljoprivrednim površinama, šumskim područjem i koritom potoka Kutinica koje se nalazi na cca 30 m od odlagališta. Najbliže stambeno naselje je Radićeva ulica na oko 150-200 metara zračne linije od odlagališta.Površina odlaganja se dijeli na dva dijela, na istočnu i zapadnu stranu koje su odijeljene betoniranom cestom. S obje strane betonirane ceste napravljeni su obodni kanali. Sakupljeni otpad koji se odlaže na odlagalište razastire se, poravnava i nabija sa postojećim strojem- kompaktorom.

Dosadašnji način odlaganja komunalnog otpada na Kutinskom odlagalištu.

Kompaktor je stroj za razgrtanje i sabijanje otpada na odlagalištu.

Odvoz komunalnog otpada odvija se sa cijelog područja Grada Kutine te je obuhvaćeno više od 95% domaćinstava. Osim komunalnog na ovo odlagalište se odlaže i dio tehnološki neopasnog otpada sa Petrokemije (otpadna čađa) te otpad sa gradskog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Godišnja količina komunalnog otpada od domaćinstva i poslovnog prostora iznosi cca 25.000 m3 , a od proizvodnih djelatnosti cca 8.000 m3 . Uz pretpostavku da otpad u rastresitom stanju teži 0.3 t/m3 procjenjuje se da godišnje nastaje 9.900 t komunalnog i njemu sličnog otpada.
Prema smjernicama iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za ekonomičan rad komunalnog odlagališta potrebno je sakupljati otpad od min. 60 000 stanovnika, a Grad Kutina, općina Popovača i općina Velika Ludina imaju sveukupno40 000 stanovnika. Za očekivati je da će se zbog ovog razloga broj komunalnih deponija u Hrvatskoj smanjiti te da će doći do zajedničkog korištenja jedne deponije od desetak gradova i općina.

Pretpostavlja se da će dio postojećih komunalnih odlagališta biti pretvorena u pretovarne stanice iz kojih će se odvoziti na centralna komunalna odlagališta. Prilikom formiranja novih komunalnih odlagališta za očekivati je da će se prići sekundarnom odvajanju sirovina i smanjivanja volumena ostatka otpada (baliranje, spaljivanje i sl.).

Tijekom 2005. godine na komunalnom odlagalištu Grada Kutine izvršeno je sljedeće:

1. Istražni radovi za studiju o utjecaju na okoliš postojećeg odlagališta, u sklopu kojih su ugrađena tri nova piezometra.
2. Napravljena je Studija o utjecaju na okoliš za gradsko odlagalište Kutina.
3. Napravljeno je Idejno rješenje sanacije postojećeg odlagališta.

Sanaciju komunalnog odlagališta Grad provodi sa Općinom Popovača i Općinom Velika Ludina, a u zajedničkoj suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Cilj sanacije odlagališta komunalnog otpada je:
-zaštita vodotoka, tla i zraka od zagađivanja,
-zaštita zdravlja stanovnika okolnih područja,
-zaštita parka prirode Lonjsko Polje od štetnog djelovanja odlagališta,
-smanjivanje rizika od otpada,
-razvitak infrastrukture za cjelovit sustav gospodarenja otpadom,
-smanjivanje količina otpada koji se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada.

Dinamički plan sanacije odlagališta sadrži slijedeće faze po godinama:

1. Studija utjecaja na okoliš 2006. godine,
2. Izrada idejnog rješenja i glavni projekt sanacije 2007. godine,
3. Sanacija komunalnog odlagališta 2008, 2009 i 2010. godine,
4. Most i prometnice 2011. godine,
5. Pogon za razvrstavanje otpada i sekundarne sirovine 2011. godine.

„Hidroplan „d.o.o. Zagreb je izradio Građevinski projekt sanacije odlagalište komunalnog otpada „Kutina“, TD04/07 kojim će se postojeće odlagalište dovesti u stanje sanitarnog odlagališta I kategorije i osigurati zbrinjavanje komunalnog otpada u skladu s ekološkim normama.

Građevinski projekt je vrijedan 32 milijuna kuna plus PDV u kojem će 26 milijuna osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a 6 milijuna uložiti će Jedinice lokalne samouprave.

Sanaciju deponije izvodi tvrtka Viadukt d.d. koja je otpočela sa radovima 1. studenog 2008. a kraj radova je konac 2010. godine.

Tehnologija saniranja postojećeg stanja sastoji se iz uređenja postojećeg stanja i prelaska na sanitarno odlaganje tako da se postojeći otpad nakon sanacije zadržava na lokaciji, a samo tijelo otpada se oblikuje prema zahtjevima iz lokacijske dozvole. Situacija postojećeg odlagališta prikazana je na slici 1.

Slika 1. Situacija postojećeg odlagališta (iz projekta)

Tehnologija saniranja obuhvaća slijedeće radnje:
- uređenje i zatvaranje istočnog dijela odlagališta postavljanjem završnog pokrovnog sloja
- uređenje zapadnog dijela odlagališta koje obuhvaća preslagivanje otpada, postavljanje drenažne cijevi, izravnavanje te postavljanje brtvenog sloja
- postavljanje drenažnog sloja za procjedne vode
- izrada obodnih kanala za skupljanje slivnih oborinskih voda
- izrada  sustava za otplinjavanje
- odlaganje otpada uz slojevito zbijanje te popunjavanje
- prekrivanje otpada dnevnim slojem internog materijala
- ugradnja završnog pokrovnog sloja na ispunjenim dijelovima (zatvaranje odlagališta)
- ozelenjavanje zatvorenog područja i sadnja visokog i niskog raslinja
- monitoring (kontrola)

Sanacija plohe odlagališta u skladu s Direktivom EU

Sanacija odlagališta će se izvršiti izradom pokrovnog „sendvič sloja“ koji se sastoji od:
-izravnavajućeg sloja prekrivnog materijala
-drenažnog sloja za plinove (min 30 cm)
-zaštitnog sloja geotekstila
-brtvenog sloja-gline debljine 80 cm
-drenažnog sloja za oborinske vode (min 50 cm)
-zaštitnog sloja geotekstila
-rekultivirajućeg sloja (100 cm)
-ozelenjavanja (trava, žalosna vrba, hrast, grab)

Prvo se odloženi otpad treba presložiti radnim strojem na odlagalištu, pa izravnati. Nakon toga se postavljaju odzračnici za odvod plinova na baklju. Na otpad se postavlja sloj zemlje koji se nabija strojem, a na njega drenažni sloj za plinove od batude i šljunka debljine 30 cm. Nakon toga se odzračnici povezuju HDPE perforiranim cijevima kojima će se odlagališni plin koji se još stvara u otpadu odvoditi na spaljivanje na baklju. Na tako izgrađen plinodrenažni sloj postavlja se geotekstil radi zaštite, a na geotekstil  sloj gline visine 80 cm i nabije.Na glinu se postavlja drenažni sloj debljine 50 cm za sakupljanje vanjskih voda.Na drenažni sloj se postavlja geotekstil i rekultivirajući sloj zemlje 100 cm koji će se ozeleniti. Ovaj sloj obogaćen je gnojivima i pripremljen je za sijanje trave, niskog i visokog raslinja.Tim postupcima bi se postojeće odlagalište zatvorilo za rad. Situacija zatvorenog odlagališta prikazana je na slici 2.

Slika 2. Situacija zatvorenog odlagališta (iz projekta)

Stanje radova na odlagalištu 1.3.2010. godine:

- zatvoren je dio zapadne plohe sa otplinjavanjem,
- južni dio zapadne plohe bit će spreman za odlaganje otpada za 20 dana,
- na istočni, manji dio plohe trenutno se odlaže otpad dok se ne pripremi jugozapadna ploha,
- istočna ploha će se nakon toga zatvoriti kao i zapadna
- obodni kanal zapadno i južno od odlagališta je očišćen

Situacija izvedenih radova na odlagalištu 1.3. 2010. prikazana je na slici 3.

Slika 3. Stanje radova na odlagalištu 1.3.2010.godine.

Radovi na sanaciji zapadnog dijela odlagališta u maju 2009. godine

Iskapanje otpada i preslagivanje na zapadnom odlagalištu 14.5.2009.

Postavljanje brtvenog i pokrovnog sloja na zapadnom polju odlagališta 14.5.2009.

Sabijanje pokrovnog sloja 14.5.2009.

Izrada zemljanog nasipa oko zapadnog polja 14.5.2009.

Stanje radova na sanaciji odlagališta  u ožujku 2010. godine

Lijevo je pogled na zatvoreni dio zapadnog odlagališta.U prednjem planu je okno za procjednu vodu i laguna za vodu. U pozadini je istočni dio odlagališta koje će biti također zatvoren.

Lijevo se vidi zapadno odlagalište na kojem je jedan dio prekriven zemljom i zatvoren za daljnje odlaganje, a drugi dio je uređen za kazetno odlaganje novog komunalnog  otpada. Desno se vidi laguna za procjedne vode i istočno odlagalište koje će biti također zatvoreno za daljnje odlaganje otpada.

Završni radovi na zatvaranju zapadnog polja komunalne deponije.

Dio zapadnog odlagališta pripremljen je za ekološko odlaganje komunalnog otpada. Vertikalne cijevi služe za odvod plinova razvijenih unutar otpada.Visina otpada će biti oko 4 metra.

Vertikalne metalne cijevi sustava za otplinjavanje se moraju podizati kako raste visina odloženog otpada.

Laguna za procjednu vodu iz odloženog komunalnog otpada koja će se koristiti kao tehnološka voda za potrebe vlaženja odlagališta.

Pogled na istočno odlagalište komunalnog otpada koje se priprema za zatvaranje

Romske nadstrešnice na istočnom odlagalištu.

Ravnanje otpada na istočnoj deponiji gdje Romi često rade svoje nadstrešnice.

U planu završetka radova do 30.9. 2010. godine je izgradnja slijedećih objekata na odlagalištu:

1. Izgradnja ograde sa dvoja velikih vrata
2. Postavljanje 40 t-onske vage
3. Izgradnja zatvorene nadstrešnice
4. Izrada obloge lagune sa crpkama
5. Izgradnja porte
6. Ugradnja baklje