Moslavina d.o.o.
Zagrebačka 1, Kutina
tel:  044/691-411
fax: 044/691-414
Nalazite se ovdje: DJELATNOSTI » Distribucija i proizvodnja vode

 

malaISO22000.jpg

PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA VODE  
RAZVOJ VODOOPSKRBE

Područje grada Kutine po svom geološkom sastavu spada u teško propusne gline, tako da u podzemlju nisu nađene dovoljne količine vode za piće. Izuzetak je nizinski dio Lonjskog polja. Organizirana vodoopskrba na području grada Kutine započela je prije 60-tih godina prošlog stoljeća. Voda se tada crpila iz akumulacije Bajer kod željezničke stanice u Kutini i distribuirala do potrošača bez prethodnog pročišćavanja. Nakon izgradnje Tvornice za umjetna gnojiva u Kutini, od studenog 1967. godine, grad Kutina je dobivao vodu iz akumulacijskog jezera Ilova, koja se pročišćavala na pogonu pripreme i prerade vode u Tvornici. Istovremeno se prišlo planskom istraživanju izvorišta vode na užem i širem području grada, kako bi se osigurao njegov daljnji razvoj.

Na prijedlog Vodoprivrede Kutina izrađena je 1977. godine studija Regionalni vodovod Moslavačka Posavina. Uslijedila je serija istražnih radova na širem području grada i bušenje proizvodno pokusnog zdenca u Ravniku. Rezultat istražnih radova bilo je bušenje četiriju zdenaca za eksploataciju na području Ravnika 1980. godine, zatim izgradnja pogona prerade vode kapaciteta 80 l/s u Ravniku, dva spremnika u Velikom Brdu volumena po 2000 m3 i 38 km magistralnih cjevovoda, do početka 1983. godine.


Regionalni vodovod "Moslavačka Posavina" dobio je dozvolu za upotrebu na temelju zapisnika inspektora rada od 26. 9. 1983. godine. Poduzeće taj dan obilježava početkom rada crpilišta vode Ravnik. Priključenjem vodovoda grada Kutine na crpilište vode Ravnik, vodoopskrbni sustav iz Tvornice postao je rezervni i uglavnom se koristi za vodoopskrbu industrijske zone u gradu. Međutim, za Kutinu ta dva izvorišta nisu konačno rješenje.

Sadašnje potrebe grada za pitkom vodom iznose 87 l/s pa je potrebno i dalje raditi na ostvarenju studije "Regionalni vodovod Moslavačka Posavina" otvaranjem novih izvorišta (na području Osekova u Lonjskom polju kapaciteta 220 l/s i na području Mustafine Klade).

Na tome se ozbiljno radi. Godine 2001., prigodom Svjetskog dana voda 22.ožujka, predočen je Glavni projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava moslavačke Posavine, I. faza, prema kojem će se Regionalni vodoopskrbni sustav moslavačke Posavine u budućnosti razvijati u pravcu Okučana, Čazme, Garešnice, Siska i Zagreba, ovisno o potrebama. Potrebna količina vode za spomenuti sustav osigurala bi se iz slijedećih crpilišta: Prerovec, Ravnik, Osekovo, Drenov Bok i Mustafina Klada. Crpilišta bi međusobno bila povezana magistralnim cjevovodima ukupne duljine 40 km i 210 km dugom distribucijskom mrežom u podsustavima.


OSNOVNI PODATCI O VODOVODU

Vodovod grada Kutine i općina Popovača i Velika Ludina dio je regionalnog vodovoda moslavačke Posavine i u svojem sastavu ima crpilište podzemne vode u Ravniku kapaciteta 80 l/s koje je počelo raditi u mjesecu rujnu 1983. godine.

Po shemi vodovod je granski, a po tipu otvoreni sistem. Voda se od mjesta prerade diže u vodospremu Veliko Brdo volumena 2 x 2000 m3, a otuda slobodnim padom odvodi do potrošača u dva glavna smjera, prema Popovači i prema Kutini. U Kutini se nalazi još jedna vodosprema volumena 2 x 1250 m3.

Duljina glavnog cjevovoda 2003. godine iznosi: u Kutini 6178m, u Popovači 25325m i u Velikoj Ludini 8645m što je ukupno 40148m.

Duljina uličnog cjevovoda 2003. godine iznosi u Kutini 75396m, u Popovači 81671m i u Velikoj Ludini 18887m, ukupno 175954m. 

Broj potrošača vode 2003. godine je u Kutini 5183, u Popovači 2626 i u Velikoj Ludini 406, što je ukupno 8215 potrošača.


PROIZVODNJA VODE

Proizvodnja vode odvija se na crpilištu podzemnih voda u Ravniku od 26.9.1983. godine. Crpilište vode se prostire na površini 22 km3 i podijeljeno je u tri zone sanitarne zaštite. Voda se crpi iz 10 bušenih zdenaca raspoređenih oko postrojenja za proizvodnju vode kapaciteta 80 l/s.


Podzemna voda sadrži dosta željeza, mangana i amonijaka pa da bi dobili pitku vodu, podzemna se voda pročišćava na uređaju ovim postupcima:
* aeracija,
* oksidacija,
* filtracija,
* kloriranje.


Glavni dio uređaja čini sistem tlačnih posuda (7 pješčanih filtera) i dva oksidatora. Tehnološkim crpkama voda se tlači na sistem tlačnih posuda uz istovremeno dodavanje zraka. Intenzivnim miješanjem zraka s vodom otopljeni kisik započinje oksidaciju dvovalentnog željeza otopljenog u vodi i stvaranje flokula željeznog hidroksida koji se prolazom vode kroz slojeve pijeska u filterima zadrži na površini. Pročišćena voda vrlo je dobre kvalitete jer se željezo smanji ispod 0,08 mg/l a mangan i amonijak se potpuno uklone. Tako filtrirana voda dezinficira se plinovitim klorom s ciljem održavanja bakteriološke ispravnosti vode i sprečavanja pojave infekcija.


DISTRIBUCIJA VODE

Potrošnju vode na distributivnom području čini utrošak vode za javne potrebe i kućanstva u sljedećem omjeru:
* javne 36,8 %
* kućanstva 63,2 %


Specifična potrošnja vode po pojedinim skupinama potrošača iznosila je u 2003. godini:
* javne potrebe 111 l/stan.d.
* kućanstva 153 l/stan.d.


Specifična potrošnja vode u 2003.godini po distributivnim područjima bila je:


Godišnje se distribuira 2 200 000 m3 vode ili 70 l/s. U grad Kutinu ulazi 38,8 l/s, a ostatak na područje opčina Popovače i Velike Ludine.

KVALITETA VODE IZ CRPILIŠTA RADNIK

Podzemne vode općenito su dobre za snabdijevanje vodom jer se zagađenje s površine uspije otkloniti prolazom vode kroz propusne slojeve. Iz tih je razloga obično bolja ona voda koja je dublja. Dubina bušenih zdenaca kreće se od 102 do 110 m i oni zahvaćaju vodonosne slojeve na dubini 31-108 m.

Voda za piće mora biti higijenski ispravna, prijatna za piće i tehnički prikladna. Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće određene su vrijednosti fizikalno-kemijskih i mikrobioloških svojstava vode, učestalost uzrokovanja, te određeni parametri koje treba provjeravati tijekom pogona.

Na pogonu u Ravniku provjerava se doza klora i količina rezidualnog klora u vodi svaka dva sata. Mutnoća, boja, miris, pH-vrijednost i količina kemijskih elemenata u sirovoj i kondicioniranoj vodi ispituje se jedanput na dan. Bakteriološka analiza se radi prva tri dana u tjednu. Stoga se u vlastitom laboratoriju crpilišta Ravnik godišnje obradi 750 uzoraka vode uzetih za kemijsku analizu i 500-tinjak za bakteriološku analizu. Jedna trećina uzoraka odnosi se na vodu crpilišta, a dvije trećine na vodu iz distributivne mreže.

Pored naše kontrole, kontrolu kvalitete vode vrši i Zavod za javno zdravstvo uzimajući po principu slučajnog uzorka, tri uzorka vode mjesečno.

Rezultati analiza potvrđuju, da se postojećim načinom obrade dobiva voda vrlo dobre kvalitete i da voda na svom putu do potrošača zadržava svojstva pitke vode u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Analize vode koja se crpi, prerađuje i distribuira do potrošača, koje su izrađene u Zavodu za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije pokazuju veliku učinkovitost rada uređaja u Ravniku.

Slika 1. Količina željeza u vodi


Slika 2. Količina mangana u vodi

Slike 3. Količina amonijaka u vodi

 


 

PRIČE O VODI

Voda je oksid vodika

Do druge polovice 18 stoljeća vjerovalo se da je voda elementarna tvar u tekućem stanju, da je to vodikov oksid u tekućem stanju i da se pojavljuje u svim tekućicama.

1781. godine britanski kemičar Henry Cavendlish dobio je vodu sintezom vodika i kisika iz zraka, a rezultat tog eksperimenta ispravno je protumačio francuski kemičar Antoine Laurent Lavoiser tvrdeći da se voda sastoji od vodika i kisika u omjeru 2:1 što se danas iskazuje formulom H2O. Molekula vode se sastoji od atoma kisika i dva atoma vodika.

Tri agregatna stanja vode

Voda se pojavljuje u tri stanja: krutom (led, snijeg, tuča), tekućem (kiša, rosa) i plinovitom (magla, para, oblak).

Voda ima razna svojstva

Čista voda je tekućina bez boje, okusa i mirisa, ledište joj je na 0oC, na 100oC prelazi iz tekućeg  u plinovito stanje, a na 4oC ima najveću gustoću.
Voda razlaže tvari koje se nalaze u njoj. S metalnim oksidima tvori kiseline, a sa odgovarajućim solima tvori hidrate. Morska voda je mješavina od 96.5% čiste vode i 3,5% drugih sastojaka (soli, plinova, organskih tvari).

Voda je dio živog organizma

Voda u živim organizmima čini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% mišića. Tijelo prirodnim procesima gubi tijekom dana u prosjeku 1,5 do 2,5 litre vode. Istu količinu treba nadomjestiti. Ako tijelo ima sama 1% manje vode od uobičajenih vrijednosti čovjek osjeća  vrlo veliku žeđ, ako ima 5% manje vode osjeća laganu groznicu, a ako ima 10% manje vode, poplavit će i neće moći hodati.

Voda kruži u prirodi

Kruženje vode u prirodi odvija se u ciklusu od četiri stadija: voda teče na i pod zemljom gdje se privremeno pohrani, isparava se u atmosferu, kondenzira u oblacima, te vrača na zemlju u obliku kiše ili snijega. U tom ciklusu sudjeluje ogromna količina vode. Procijenjeno je da svaki dan sa zemlje ispari u atmosferu ista količina vode koja se kondenzacijom vrača. U protivnom bi se atmosfera osušila za deset dana, a razina svjetskog mora bi se spustila u jednoj godini za 1 metar.

Ljudi se tisućama godina upliću u prirodno kruženje vode. Izgrađuju kanale kojima odvode vodu do sušnih područja, kopaju bunare i zahvaćaju podzemne vode. Ponegdje toliko isprazne podzemne rezervoare da je u njih prodrla morska voda. Grade nasipe i brane kako bi iskoristili potencijalnu energiju vode za proizvodnju električne energije. Zbog pretjerane količine asfalta i cementa u urbanim sredinama dolazi do poplava jer tlo nije vodo propusno.

Ima više vrsta vode

Voda u svom tijeku kroz i po tlu reagira s mineralima sulfata, klorida, natrija, kalija, kalcija, flora i magnezija. Ponekad dolaze u dodir s kanalizacijskim sustavima i industrijskim otpadnim vodama u kojima ima dušičnih ostataka i klorida ljudskog i životinjskog porijekla.
Kvalitetna voda sastoji se od uravnoteženog sastava minerala i elemenata u tragovima: kalija, kalcija, natrija, magnezija, klorida, jodida, fluorida, koji su potrebni za održavanje zdravlja živih organizama.
Mineralna voda je oborinska voda obogaćena mineralima koji su joj se našli na putu kroz slojeve zemlje i odredili njezin okus i djelovanje na ljudski organizam.
Izvorska voda izvire iz podzemnih ležišta vode i također ima u sebi raznih minerala koji pozitivno djeluju na ljudski organizam.
Stolna voda je mehanički i kemijski pročišćena voda kojoj se dodaju dopuštene kemijske tvari da bi bila prihvatljiva i pitka za ljudski organizam, a dobiva se iz gradskog vodovoda.

Zagađenje iz vode treba ukloniti

Voda postaje neupotrebljiva kada razgradi nečistoće na koje nailazi u prirodi. Organska i anorganske tvari iz vode se uklanjaju na više načina: sedimentacijom nepoželjnih tvari, tretiranjem vode s tvarima(aktivnim ugljikom koji uklanja miris i okus iz vode), dodavanjem klora koji uništava mikroorganizme u vodi), i filtriranjem.
Tvrdoća vode u prirodi je posljedica prisutnosti kalcijevih i magnezijevih soli, male količine željeza, aluminija i nekih drugih metala. Postoji više vrsta tvrdoće vode.
Karbonatna tvrdoća (KH) mjeri bikarbonatne ione (HCO3—), karbonatne ione (CO3— —) i ione hidroksida (OH—) koji imaju sposobnost primanja i otpuštanja vodikovih iona. Što je karbonatna tvrdoća viša to je pH vode teže promijeniti i obrnuto. Karbonatna tvrdoća se može ukloniti prokuhavanjem tj. Sterilizacijom vode.
Nekarbonatna tvrdoća vode (NKH) mjeri sulfate (SO4), kloride (Cl),nitrate(NO3) koji imaju sposobnost primanja karbonata (soli kalcija Ca++ i magnezija Mg ++).NKH se izražava sadržajem kalcij karbonata (CaCO3), a mjeri stupnjem DH. 1DH je jednako 17,8 mg/l CaCO3.Tvrdoća NKH može se ublažiti dodatkom natrijevog karbonata i kreča koji omogućavaju izdvajanje metalnih i natrijevih iona na umjetnim filterima.Za laboratorijsku upotrebu voda se destilira ili demineralizira puštanjem kroz odgovarajuće tvari koje apsorbiraju ione.

Voda je prvorazredno bogatstvo države

U suvremenom svijetu voda postaje sve značajnije bogatstvo zbog dinamičnog razvitka društva. Hrvatska ima dovoljnu količinu pitke vode za svoje potrebe i za više desetljeća u budućnosti. Na svjetskoj razini nalazi se među 30 vodom najbogatijih zemalja, a u Europi je na visokom trećem mjestu iza Islanda i Norveške. Godišnja količina slatke vode u Hrvatskoj po stanovniku iznosi 6000 kubičnih metara. Od ukupne godišnje potrošnje vode u Hrvatskoj oko 45 posto se troši u vodoopskrbi, ali se gubi skoro polovica.
Temeljni je hrvatski problem vezan za vode u pročišćavanju otpadnih voda. I mada je 52 % Hrvatske priključeno na odvodne sustave, prvi stupanj pročišćenosti prelazi samo 10, a drugi stupanj tek 3,8 posto otpadnih voda. Dobro je to što u Hrvatskoj 86% vode u opskrbnom sustavu potječe iz podzemnih, a samo 14% iz površinskih voda, jer su podzemne vode sigurniji izvor budući da prolaze proces samoočišćenja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo naglašava da je glavni problem kemijsko onečišćenje vode i lagan porast nitrata u vodama. U 99% slučajeva nitrati u vodi nastaju uporabom umjetnog gnojiva i posebno su opasni za djecu. Na čak 12 vodocrpilišta voda iako nije opasna za zdravlje, nije zdravstveno ispravna. No voda u hrvatskoj ipak je iznad kvalitete vode u razvijenim europskim državama. Činjenica što Hrvatska još uvijek ima relativno kvalitetnu pitku vodu ne treba nas uspavati nego potaknuti na očuvanje sadašnje kvalitete vode.


 
Copyright ©  Moslavina d.o.o. :: Stranice izradio OmniAspect d.o.o. :: Login